Tužiteljica Tužilaštva USK Indira Ćuk odredila je jednomjesečni pritvor Mirzetu Derviću (32), koji je osumnjičen da je 13. februara u Bosanskoj Krupi ubio 58-godišnju majku Safiju. Nesretna žena pronađena je u kupatilu u stanu u ulici
511. Slavne brigade s vidnim povredama na glavi.

U razgovoru s građanima Bosanske Krupe saznali smo da su se majka i sin doselili iz Bužima i prije nekoliko mjeseci kupili su stan u Bosanskoj Krupi. Kao razlog napuštanja Bužima, Krupljani navode problematičnost Mirzeta Dervića, te je, navodno, majka nastojala da ga spasi od težih problema.

I ubijena žena je, kako smo saznali, imala problema sa zakonom u Austriji, gdje je odležala šestogodišnju kaznu zbog nanošenja teških povreda u predjelu reproduktivnih organa. Komšije su potvrdile da je u stanu u jutarnjim satima kobnog dana od osam sati trajala žestoka svađa između majke i sina, koja je, kako stvari stoje, završila tragično.

Načelnici općina Velika Kladuša, Bužim i Bosanska Krupa potpisali su u utorak, 16. februara, zajednički Zahtjev za pokretanje procedure prekategorizacije regionalnog puta Velika Kladuša-Bužim-Bosanska Otoka u magistralni put.

Zahtjev će biti upućen Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija koje je nadležno za dalje provođenje zakonom predviđene procedure.

Prekategorizacija ovog putnog pravca bi mnogo značila građanima sve tri općine, a i doprinijela bi, između ostalog, otklanjanju prometne izoliranosti i bržem ekonomskom razvoju.

Kako je ovom prilikom istaknuto, ovo je veoma pogodan momenat za pokretanje procedure jer Federacija BiH radi prostorni plan i veoma je važno da se u njega ucrta i ovaj putni pravac, za koji su uvjereni da će biti prekategorisan u magistralni. Ne treba zanemariti činjenicu da se radi o putnom pravcu čija je dužina 50 kilometara oko kojeg gravitira oko 100.000 stanovnika.

Suljo Karajić, optužen za ratne zločine na području Bihaća 1994. i 1995., danas je u završnoj riejči zahvalio sudskom vijeću i kazao da je spreman prihvatiti bilo koju odluku suda, prenosi BIRN-Justice report.

“Želim posebno istaći, bez ikakvih zadnjih namjera, a s punom sviješću, da sam sretan i zadovoljan da BiH ima sud i tužilaštvo za koje smatram da sam se borio. Ističem svoju zahvalnost na profesionalnom, korektnom i poštenom suđenju, i tako ću misliti i nakon presude, kakva god ona bila”, kazao je Karajić.

Optuženi je u svom izlaganju dodao i da je svjestan svojih grešaka te da potpuno stoji iza priznanja određenih zločina.

“Mene, koji sam bio oličenje otpora i hrabrosti, koriste drugi da bi oprali svoje grijehe. Osim onoga što sam priznao, ništa nisam uradio”, dodao je Karajić.

Državno tužilaštvo tereti Sulju Karajića, nekadašnjeg komandira 2.  voda Vojne policije 505. viteške motorizovane brigade Petog korpusa Armije BiH, za zločine nad ratnim zarobljenicima i civilima počinjene 1994. i 1995. godine na području “Okruga Bihać”.

Sam optuženi je, svjedočeći u svoju korist, priznao krivnju za djela opisana u trima od ukupno deset tačaka optužnice, među kojima je ubistvo Amira Karajića “Kolača”, dok je negirao krivicu za ostale zločine za koje se tereti.

Zločini koji se optuženom stavljaju na teret počinjeni su tokom sukoba Armije RBiH s pripadnicima tzv. Narodne odbrane Autonomne pokrajine Zapadna Bosna (NOAPZB), koju je osnovao Fikret Abdić u septembru 1993., a postojala je do 1995. godine.

Abdić je u Hrvatskoj osuđen na 15 godina zatvora zbog zločina počinjenih u tom periodu.

“Želimo da Sud obrati posebnu pažnju na karakter ovog sukoba i utjecaj na učesnike. Iz iskaza svih svjedoka može se vidjeti da se radi o sukobu Davida i Golijata, sa svim najsurovijim elementima ratnog sukoba. Peti korpus Armije BiH - u ovom slučaju David - jeste nenaoružan a stanovništvo gladno, dok je Bihaćki okrug napadnut sa svih strana“, kazao je Hasan Veladžić, branilac optuženog.

Odbrana je dodala kako na strani optuženog Karajića ne postoje otežavajuće okolnosti, dok bi Sud trebao cijeniti “iznimne olakšavajuće okolnosti” te izreći Karajiću kaznu blažu od deset godina zatvora.

Veladžić je kazao i to da je optuženi 1994. godine bio dobrovoljac i borac za vlastiti opstanak te da u tom periodu nije bio pripadnik Petog korpusa Armije RBiH.

“Odbrana će reći i ovo o zaštićenim svjedocima koji su tražili zaštitu zbog straha: Njihov razlog je opravdan. Neka se boje, ali samo u visini prezira poštenih građana Velike Kladuše. Oni se kriju od sebe jer nisu govorili istinu”, Veladžićeve su riječi.

Naredno ročište je 19. februara, kada će odbrana nastaviti iznošenje završne riječi.



AVAZ

Općinsko vijeće u Bosanskoj Krupi u četvrtak je zasjedalo po 17 put.U nešto više od 6 sati efektivnog rada vijećnici su obradili 19 tačaka dnevnog reda i većina njih usvojena je  jednoglasno a kada se zna da je na dnevnom redu izmedju ostalog bio izvještaj o radu općinskog načelnika,planovi rada Općinskog vijeća i načelnika općine za 2010.godini i Budžet općine za 2010 godinu,onda ovakvo jedinstvo u radu najvišeg zakonodavnog tijela u općini Bosanska Krupa može samo obradovati stanovnike ove općine.

Vijećnici  Općinskog vijeća Bosanska Krupa usvojili su Budžet za 2010 godinu. Sami prijedlog Budžeta u koji je ugradjena većina amandmana koji su se iskristalisali kroz tridesetodnevnu javnu raspravu  manji je za gotovo pola miliona konvertibilnih maraka u odnosu na  ponudjeni nacrt. Razlog ovakog smanjenja je činjenica da su  mnoga grant sredstva sa viših nivoa vlasti više nego neizvjesna te da je prošlogodišnje izvršenje budžeta bilo  niže za 2.900.000 konvertibilnih maraka u odnosu na budžet iz 2008.godine. Svi predjednici klubova vijećnika su Budžet ocjenili kao realan  i dobro izbalansiran te ukazali na činjenicu da on nije ,kao što je nekad bila praksa u izbornim godina i predizborni. Usvojen je u iznosu od 6.143.423,00 km a značajno je  napomenuti  da su sredstva za  stipendije povećana sa 110 000 na 200 000 konvertibilnih maraka, da je u Budžet uvršten grant za mlade,grant za penzionere,grant za djecu sa posebnim potrebama ,grant za nabavku učenika,grant za subvenciju prijevoza srednjoškolaca u školu.U obrazloženju usvojenog prijedloga konstatovano je da se nastojalo maksimalno  ispoštovati zakonska procedura  i zadovoljiti barem minimum potreba svih korisnika. Ovim budžetom za funkcionisanje  rada organa uprave i javnih preduzeća i ustanova  što obuhvataplaće,materijalne troškove  i ostale usluge  odvojeno je 39% budžetskih sredstava a ostali dio planiranih sredstava odnosi se na sve ostale potrebe. Uzimajući u obzir raniji raspored prihoda evidentno je da se ova struktura mijenja  i da je sve manji procenat koji se koristi za funkcionisanje organa uprave a sve veći procenat se izdvaja za druge potrebe.